Znaš li da se u biootpad nikako ne odlažu na primjer pepeo, životinjski izmet, riblje kosti ili kuhana hrana?
Biootpada u ukupnom otpadu ima gotovo jedna trećina i riječ je o vrijednoj sirovini. On je biorazgradiv i može se preraditi u kvalitetan kompost koji hrani biljke, osigurava prozračnost tla i sprječava isušivanje. U biootpad ponajviše spada kuhinjski otpad koji se sastoji od ostataka svježeg voća i povrća, ljuski od jaja, taloga od kave i čaja, ostataka kruha i slično, te vrtni ili zeleni otpad, tj, lišće, granje, kora od drveta, uvelo cvijeće i sl.
Biootpad se može skupljati u posebne spremnike ili posude u svom kućanstvu te ga zatim odložiti izravno u za to predviđeni spremnik ispred svoje zgrade ili u smeđu kantu, ali i u papirnate vrećice ili druge biorazgradive vrećice. Zeleni otpad od rezidbe u vrtovima moguće je povezati u snopove dužine do jedan metar. Važno je napomenuti da se biootpad ne iznosi za odvoz u plastičnim vrećicama jer to stvara problem prilikom njegovog odlaganja u kompostanama. Ako biootpad iznesete u plastičnoj vrećici komunalni radnici nisu ga dužni preuzeti odnosno pokupiti ispred vaših domova.
Ako pak u svom dvorištu imaš prostora za kompostiranje, još bolje 🙂
Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a znači aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost, kao konačni produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće.
